Utjecaj robotike na gospodarstvo.
Roboti već godinama u industriji omogućuju automatizaciju jednostavnih poslova. To dosad nije dovelo do veće nezaposlenosti, no tvrdnja je da će se to promijeniti.
Dodatno će blagostanje stoga pripasti nekolicini – vlasnicima i menadžerima (velikih) poduzeća. U početku će se tako razlika između bogatih i siromašnih još više povećati. Najprije će niže obrazovani izgubiti svoje poslove, a zamjenskih radnih mjesta neće biti. U Nizozemskoj će završiti u sustavu socijalne sigurnosti, odnosno na naknadama za nezaposlene i socijalnoj pomoći. U drugim zemljama, poput SAD-a, to će mnogo brže dovesti do gorkog siromaštva. Stoga nije teško zamisliti da bi to moglo izazvati golemo nezadovoljstvo, a možda čak i revolucije. Nadamo se da će to biti samo prijelazno razdoblje tijekom kojeg će kreatori politika prilagoditi sustav kako bi svi mogli imati koristi od povećanog blagostanja. Izrada i provedba učinkovite politike ključne su za oblikovanje ove tranzicije.
No u konačnici se taj razvoj ne može zaustaviti, jednostavno zato što je moguć i zato što se uz umjetnu inteligenciju i robotizaciju može steći mnogo novca i moći.
Preraspodjela blagostanja
Ako na kraju i visokoobrazovani zbog umjetne inteligencije budu prisiljeni napustiti tržište rada, vlast će morati intervenirati. To može učiniti preraspodjelom blagostanja između (tada) superbogatih i nezaposlenih. Budući da nacionalna vlada više neće imati dovoljno utjecaja na multinacionalne kompanije, bit će potrebna suradnja. Pretpostavimo da će se, gledajući pozitivno, to naposljetku uspjeti ostvariti. Tada ćemo živjeti s mnogo slobode, slobodnog vremena i blagostanja sve do trenutka kada posljednji posao bude zamijenjen pametnijim robotima. U tom trenutku, ili neposredno prije njega, gospodarstvo kakvo poznajemo nestat će i sve će biti besplatno. Roboti naime proizvode sve, uključujući vađenje sirovina, a budući da ne traže nikakvu protuuslugu, to čine besplatno, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Cijene proizvoda i usluga stoga će se sve više smanjivati, sve dok naposljetku ne dosegnu nulu.
I što onda?
Gospodarstvo je nestalo; bogatstvo više nema smisla jer je sve besplatno.
Hoće li tada nastati siva ekonomija, kakva danas također postoji između podzemlja i službenog svijeta, ili ćemo se pokušati razlikovati na druge načine? Trenutačno ne znam, ali ono što znam jest da je navedeni scenarij realan te da se moramo pripremiti i za razdoblje između današnjeg vremena i nestanka gospodarstva i za razdoblje nakon toga.
No ako se s time dobro nosimo, upravo bismo mogli ostvariti ono što smo oduvijek željeli. Više slobodnog vremena i dovoljno prihoda za lijep i ispunjen život. Upravo zato smatram da je vrijedno nastaviti ulagati u inovacije.
Nedavno je ovaj Economou iznio svoje viđenje onoga što se mora i što će se dogoditi kada umjetna inteligencija na mnogim područjima postane učinkovitija od ljudi.
